Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se svake godine 2. travnja. Cilj je senzibilizirati javnost o složenosti ovog poremećaja, razbiti mitove i predrasude. I najvažnije, pružiti podršku osobama sa spektrom autizma i njihovim bližnjima. Povodom toga, razgovarali smo s predsjednikom Udruge za autizam-Zagreb, Igorom Ružićem.
Što vas je motiviralo da se uključite u rad Udruge za autizam-Zagreb (UAZ)?
Moj brat ima poremećaj iz spektra autizma (PSA), a kako je UAZ roditeljska udruga, trebalo je potegnuti i preuzeti odgovornost uslijed logične i neumne smjene generacija. Treba reći da je prošle godine UAZ proslavio četvrt stoljeća rada. Pokrenuli su ga roditelji osoba s PSA. Poznavajući sustav iznutra i kao korisnici, dakle izvana, s pravom su se zapitali „Što će biti s našom djecom kad nas više ne bude?“.
Isti problem s institucionalnom skrbi kako za djecu tako i za odrasle osobe s PSA postoji i danas. Kapaciteti su nedostatni i događa se da mnogi koji zaslužuju ili smještaj ili cjelodnevni ili poludnevni program ne mogu dobiti ono što bi im po pravu i pravdi pripadalo. Zato je UAZ odlučio uzeti stvari u svoje ruke i uspostaviti takozvane životne zajednice, zajednice organiziranog stanovanja uz podršku za odrasle osobe s PSA. Aktivnosti uspješno, u okviru mogućnosti, funkcioniraju od 2010. godine za 11 korisnika.
Koje su ključne aktivnosti Udruge? Kako doprinosite podizanju svijesti o autizmu u društvu?
Pored postojećih životnih zajednica, UAZ u svojem sjedištu održava i Dnevni program, za mlađe odrasle osobe s PSA koje su izašle iz školskog sustava i čiji roditelji još uvijek rade. Pored toga, imamo i uslugu rane intervencije, ponovno u okvirima koje nam dopušta financiranje, te sustav podrške u kući i psihosocijalne podrške za roditelje. Uz sporadične projektne aktivnosti, poput radionica STEM-a i engleskog za darovitu djecu iz spektra autizma. Istodobno, provodimo i EU projekt kojim gradimo treću životnu zajednicu, za novih osam korisnika organiziranog stanovanja, uz podršku za odrasle osobe s PSA.
Na koji način udruga potiče uključivanje osoba s PSA u zajednicu, posebno kada je riječ o zapošljavanju?
Kroz Dnevni program UAZ i suradnju s javnim i poslovnim subjektima (tiskare, knjižnice, trgovine…) trajno ispituje mogućnosti dodatne radne okupacije a onda i eventualnog posljedičnog zapošljavanja osoba s PSA. Isto je i u životnim zajednicama, gdje se kroz radne procese pokušava i razviti sammoprihodovanje. Ipak, kad je riječ o niže funkcionalnim korisnicima, svima mora biti jasno da je riječ o vrlo prilagođenom modalitetu zapošljavanja. U našem društvu još uvijek ne postoje ni kapaciteti, ni svijest o potrebi pa onda ni prava želja i mogućnost.
Koje su najveće prepreke s kojima se osobe s PSA suočavaju u Hrvatskoj?
Nedostatnost sustava, čije nedostatke onda moraju „krpati“ izvaninstitucijski subjekti, poput UAZ-a. Iako većina sustava u RH jest logično posložen, svaki njegov segment pati od nedostataka, kako financijski, tako i prostorno. Nedostaje i stručnjaka, a posebno takozvanog srednjeg kadra, dakle asistenata.
Kako se Udruga za autizam Zagreb bori protiv predrasuda i stereotipa o osobama s autizmom te promiče razumijevanje njihovih potreba?
Zagovaranjem i edukacijom. Imali smo cijelu projektnu aktivnost pod nazivom „Budi AUT!“, sentzoričku instalaciju koja je edukativna ne samo za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi, nego i za odrasle. S njom i dalje gostujemo po javnim ustanovama koje pristaju na takvu suradnju ili je posuđujemo srodnim udrugama.
Imate li u planu određene aktivnosti povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu?
Ove godine UAZ je posebnu pažnju posvetio materijalnom statusu svojih djelatnika, zaposlenika i honorarnih suradnika. Jedino zadovoljni zaposlenici i suradnici mogu pružiti onu vrstu kvalitete skrbi kakvu naši korisnici zaslužuju. Stoga su materijalna i druga prava, koja im UAZ mora osigurati zahtijevajući bolje javno financiranje, ključna.
