Znaš li što točno znači biti u trenutku? Zatvori oči i pokušaj se dosjetiti:
- Boje odjeće osoba koje su u istom prostoru kao i ti
- Što visi na zidovima prostora u kojem se nalaziš
- Pet stvari koje su ispred tebe
Koliko je bilo uspješno ovo dosjećanje? Za velik broj ljudi nije bilo uspješno jer jako malo osoba je prisutno u sadašnjem trenutku.
Pritisak okoline
Ako promatrate malenu djecu, uočit ćete sposobnost da usmjere cjelokupan fokus na jednu stvar ili situaciju. Bilo da se radi o igrački, gledanju crtića ili slušanju priče, u mogućnosti su u potpunosti se posvetiti tome.Pri tome ignorirajući sve i svakoga oko sebe.
Tijekom odrastanja, stavlja se pritisak na djecu da rade više stvari istovremeno. Isto tako, da brinu o nečemu. Paze na nešto, sjete se kako im je bilo kada su prošli put nešto pogrešno napravili. Možemo reći da ih okolina potiče na razmišljanje o budućnosti i prošlosti. S druge strane, usmjerenost na sadašnji trenutak se opisuje kao nezrelost ili neozbiljnost. No, je li to doista tako?
Mozak traži opasnost
Naš mozak je predodređen da se usmjerava na opasnost i negativno, jer nam to, iz evolucijske perspektive, omogućava da na vrijeme opazimo ugrožavajuću situaciju i preživimo ju. Danas se ne borimo s mamutima, nego s rokovima, nepristojno sročenim mailovima ili ljudima koji nam ne žele dobro. Možemo reći kako nema potrebe da trošimo energiju na detektiranje negativnosti, no svejedno to činimo.
Kako biti u trenutku
Dobra vijest je kako se bivanje u trenutku može istrenirati. Nakon toga garantiramo da ćete idući put bez problema znati odgovore na naša pitanja s početka. Većina osoba koja se nosi s anksioznošću ili depresivnošću vrlo su nesvjesni svoje okoline. Iako je njihov unutarnji svijet briga i strahova nevjerojatno bogat i receptivan. Moguće da nijednim osjetilom neće primijetiti beskućnika u svojoj okolini, neće moći razumjeti tuđe osjećaje ili brige, neće se na prvu prisjetiti što je kolega jeo tijekom zajedničkog ručka.
Kada te preplave osjećaji da je sve van tvoje kontrole ili se uloviš u začaranom krugu razmišljanja o prošlosti ili briganja o budućnosti, možeš učiniti nešto od sljedećeg.
Duboko disanje iz trbuha
Stavi dlan jedne ruke na prsa, a dlan druge na trbuh. Pokušaj dah preusmjeriti s pluća na trbuh, pri čemu će ti pomoći tvoje ruke – dlan na prsima neka ostane miran, a neka se podiže i spušta samo onaj na trbuhu. Ovo vjerojatno neće biti jednostavno prvi puta kad pokušaš, ali savjetujemo da vježbaš svaku večer prije spavanja kada si opušten/a, kako bi disanje iz trbuha postalo automatska radnja u trenucima kada si pod stresom.
Zašto ovo raditi? Na ovaj način produbljuješ dah. Udišeš i izdišeš veći volumen zraka. Također, usporavaš disanje i posredno smiruješ svoj živčani sustav. Dodatno, misli će biti usmjerene na provod zraka do trbuha pa se neće vrtiti po prošlosti ili budućnosti. Kako znamo da se u ovoj vježbi mozak naviknut na stalno preispitivanje može usmjeriti na vrednovanje disanja, odmah napominjemo kako nema ispravnog ili pogrešnog načina kako disati pa se takvim mislima ne treba zamarati ni nanosekunde.
Upoznavanje okoline
Kada te preplave misli koje nisu konstruktivne, odmakni se od njih usmjeravajući se na upoznavanje okoline. Ovdje možeš kreativnost za generiranje problema usmjeriti na kreativnost za smišljanje kriterija upoznavanja okoline. Pronađi pet plavih predmeta u svojoj okolini, uoči pet predmeta kojima nije mjesto u toj prostoriji, pronađi tri osobe odjevene u istim tonovima. Mogućnosti je bezbroj!
Zašto ovo raditi? Mozak generira misli svake dvije-tri sekunde jer je to njegov posao i to se neće promijeniti. Ono što možemo jest dati mu zadatak da generira misli koje su nam emotivno neutralno obojene, koje nam neće uzrokovati strah, tugu ili bijes. Prilikom ove vježbe dobra je vjerojatnost da će se mozak vraćati nazad na probleme i strahove kojima inače puni misaoni repertoar. no treba biti uporan vraćanjem na kriterij upoznavanja okoline koji smo mu zadali.
