Pravilna funkcija bubrega od iznimne je važnosti za cjelokupno zdravlje čovjekova organizma što ih čini jednim od vitalnih organa u tijelu. Liječnici iz Poliklinike Mazalin u časopisu MedSpot donose činjenice koje vrijedi znati kako biste se o zdravlju bubrega mogli brinuti na adekvatan način.

Kompleksna građa

Svaki bubreg se sastoji od milijun građevnih jedinica koji se zovu nefroni. Njihova zadaća je filtriranje krvi zbog čega ih se može nazvati „mikroskopskim filterima“. Nefron je građen od dva dijela: klupka kapilara koji se naziva glomerul i sustava tubula (cjevčica). Kada krv bubrežnim krvnim žilama dođe do glomerula, započinje filtracija krvi. U glomerulima se filtriraju čestice poput eritrocita i proteina. Nastali filtrat ide dalje kroz sustav tubula koji je na različitim dijelovima različito građen.

Ovisno o tome što organizmu u tom trenutku treba, na nekim dijelovima dolazi do vraćanja glukoze u krvi, a na nekima do vraćanja kalija, natrija i drugih elektrolita. Svi elementi koji su prvim krvnim filtratom došli do tubula mogu se izlučiti u urinu ili vratiti natrag u krv. Sve ovisi o tome kolika je koncentracija tih tvari u organizmu, odnosno treba li što dodati ili izbaciti. Završni filtrat prolaskom kroz tubule postaje urin koji mokraćovodima iz bubrega dolazi do mokraćnog mjehura.

Bubrezi nisu jednaki kod svih ljudi

Bubreg kod nekih osoba može biti na krivom mjestu, primjerice u zdjelici i to se naziva ektopija bubrega. Također može biti nepravilno usmjeren što se naziva malrotacija bubrega. Isto tako, oba bubrega mogu biti spojena jednim krajem što se naziva potkovasti bubreg, a jedan bubreg može i nedostajati prilikom rođenja. Do navedenog dolazi za vrijeme fetalnog razdoblja. Dok neke pogreške tijekom razvoja bubrega mogu biti jako teške, druge su bezazlenije i mogu se manifestirati tek u odrasloj dobi.

Neophodni za opće zdravlje 

Bubrezi su parni organi veličine šake, smješteni s obiju strana kralježnice ispod rebrenih lukova. Osim što „filtriraju“ sve krvi koja prolazi kroz organizam, usko su povezani i s drugim vitalnim organima kao što su srce, pluća ili jetra. Njihova dobra „komunikacija“ održava ravnotežu krvnog volumena, elektrolita i dinamiku cijelog organizma.

Zanimljivo, samo 10% mase bubrega može biti funkcionalno, a da se simptomi bolesti još uvijek ne vide ili su nespecifični. Kada govorimo o podjeli i organizaciji posla, bubrezi su jako učinkoviti. Ako jedan bubreg ili njegov dio ne obavlja dobro svoju funkciju, ostatak tog istog ili drugi bubreg, učinkovito preuzimaju njegov posao.

Ako se prijeđe prag koji bubreg može tolerirati svojom kompenzacijom, dolazi do zatajenja i javljaju se razni simptomi kao posljedica narušavanja ravnoteže raznih organskih sustava povezanih s bubrezima.

Bubrezi- neophodni u regulaciji količine vode 

Voda u tijelo može ući putem konzumacije hrane i pića, a mali postotak se proizvodi kao produkt raznih metaboličkih procesa u tijelu. Nadalje voda iz tijela izlazi znojenjem, disanjem defekacijom i najvećim dijelom- putem mokrenja. Za održavanje ravnoteže vode u tijelu zaduženi su bubrezi.

Ako je organizam u stanju dehidracije, luče se hormoni koji potiču zadržavanje tekućine u tijelu. To su ADH (antidiuretski hormon) i aldosteron. ADH se proizvodi u mozgu, a djeluje tako da potiče bubrege na zadržavanje vode i smanjeno stvaranje urina. Aldosteron se stvara u nadbubrežnoj žlijezdi i također djeluje na bubrege tako što smanjuje izlučivanje natrija mokraćom. Natrij za sobom ”vuče” vodu te se i na taj način voda zadržava u tijelu. U tom će slučaju mokrenje biti oskudnije, a mokraća koncentriranija.

Ako se u organizmu nalazi prevelika količina vode, lučenje ADH i aldosterona se smanjuje, a bubrezi filtriranjem krvi izluče višak tekućine. Tada mokrenje postaje obilnije, a mokraća razrjeđenija. Upravo se zato po boji urina može procijeniti stanje hidriranosti organizma.

Sukladno tomu, ako unosite malo tekućine, a tijelo je stanju dehidracije, mokraća će biti tamnožute boje. Ako unosite dovoljno tekućine, mokraća će biti svijetložute boje, gotovo pa prozirna.

Čistači našeg organizma

Filtriranje krvi važna je zadaća bubrega. Nakon tog procesa, „pročišćena“ krv vraća se u cirkulaciju. Otpadne tvari iz filtrirane krvi, kao i višak vode putem proizvedenog urina idu van iz tijela. Tako se tijelo detoksicira i oslobađa od svih štetnih tvari. U tvari koje bubrezi izlučuju iz tijela spadaju metabolički produkti koji nastaju raznim fiziološkim procesima, primjerice ureja i kreatinin. Spomenute tvari u kliničkoj praksi se koriste kao parametri pomoću kojih se mjeri funkcija bubrega, odnosno koliko dobro ili loše rade.

Pored metaboličkih produkata, bubrezi filtriraju razne lijekove iz krvi. Njihova djelotvornost, odnosno toksičnost uvelike ovisi o tome koliko dobro rade bubrezi. Zato, kada liječnik propisuje neki lijek može zatražiti krvne pretrage na kojima se vidi funkcija bubrega. Na temelju toga, liječnik ustanovljuje je li lijek siguran i hoće li ga bubrezi moći eliminirati iz tijela kad to bude potrebno. Funkcija bubrega gleda se i kada idete na određene pretrage, poput CT-a. Razlog je zato što se kontrastno sredstvo, koje se daje prije CT pretrage, eliminira putem bubrega.

Bubrezi također eliminiraju i višak elektrolita kao što su kalij, kalcij, klorid i dr. Jako je važno da se njihova koncentracija održava u rasponu koji je optimalan za naše tijelo. Zadaća bubrega je održavati tu koncentraciju normalnom, eliminacijom viška ili prilagođavanju elektrolita kako bi uvijek bila jednaka. Važnu ulogu u detoksikaciji ima i jetra, ali putem drugih mehanizama.

Bubrezi proizvode hormone

Bubrezi proizvode tri hormona. Prvi od njih je hormon koji potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži-eritropoetin. Taj hormon ima važnu ulogu u održavanju normalne krvne slike i osigurava organizmu dovoljnu količinu eritrocita i hemoglobina. Hemoglobin je molekula koja se nalazi u crvenim krvnim stanicama, a zadaća mu je vezanje i transport kisika do svih stanica u tijelu. Kada je razina hemoglobina niska, kao je što je to slučaj kod anemije, snižena je i razina kisika u krvi. Bubrezi navedeno prepoznaju te pojačano luče eritropoetin koji koštanu srž potiče na stvaranje većeg broja eritrocita.

Bubrezi također stvaraju i hormon renin koji je ključan za regulaciju krvnog volumena i tlaka. Naime, promjenu u krvnom tlaku registriraju posebne stanice (jukstaglomerularne stanice). Kad je tlak snižen znači da je manji protok krvi kroz bubreg te stanice počinju lučiti renin, što u konačnici rezultira porastom krvnog tlaka. Treći hormon koji bubrezi proizvode je kalcitriol, a više o tome doznajte u nastavku.

Aktivan oblik vitamina D

Kao što je prethodno spomenuto, bubrezi proizvode hormon kalcitriol što je zapravo biološki aktivan oblik vitamina D. Kalcitriol je važan za regulaciju koncentracije kalcija i fosfata u tijelu- minerala koji su ključni za mineralizaciju kostiju. No, to nije jedina uloga vitamina D jer i utječe na brojne važne metaboličke procese, od kojih su neki i dalje u procesu istraživanja.

Pod utjecajem Sunčeve svjetlosti u koži nastaje prvi, inaktivni oblik vitamina D koji se zove kolekalciferol ili vitamin D3. Vitamin D se može uzimati i prehranom, konzumacijom namirnica poput jaja, ribljeg ulja i određenih vrsta povrća. U tom slučaju radi se o vitaminu D2. Ni D2 ni D3 oblici vitamina nemaju biološku aktivnost, već moraju proći dodatno metaboliziranje preko jetre i bubrega. U konačnici, u bubrezima se stvara aktivni oblik vitamina D koji se potom iskorištava u tijelu.

Smanjen rad bubrega-bez simptoma

Kao što je već rečeno, bubrezi svoju funkciju mogu obavljati čak i kada ne rade na sto posto. No, ako je oštećenje toliko da to više ne mogu nadomještavati pojačanim radom, dolazi do zatajenja.

Zatajenje bubrega mogu uzrokovati razne bolesti i stanja te mogu biti akutna i kronična. Jako je važno prepoznati na vrijeme simptome smanjenog rada bubrega. Najčešće se radi o zadržavanju tekućine, smanjenoj produkciji urina, osjećaju kratkoće daha. Jaka iscrpljenost, neobjašnjiv gubitak na težini, osjećaj umora, promjene urina ili krv u urinu, također mogu biti neki od prisutnih simptoma. Povišeni krvni tlak, također može upućivati na lošu funkciju bubrega. U slučaju da primijetite nešto od navedenog, javite se liječniku.

Povećan rizik za razvoj bolesti bubrega

Postoje rizični faktori za razvoj bolesti bubrega, a to su:

• visok krvni tlak (hipertenzija)
• zatajenje bubrega u obiteljskoj anamnezi
• šećerna bolest (dijabetes)
• pušenje
• bolesti srca i krvnih žila
• abnormalna građa bubrega
• pretilost (BMI veći od 30)
• životna dob iznad 60 godina starosti

Načini za očuvanje zdravlja bubrega

Postoji više načina za prevenciju razvoja ili napredovanja bolesti bubrega. To su:

• Održavanje optimalne tjelesne težine
• Hidracija
• Smanjenje unosa soli
• Prestanak pušenja
• Kontroliranje krvnog tlaka i dijabetesa

Više o zdravlju bubrega pročitajte u časopisu MedSpot