Debljina je postala tema svakodnevnih rasprava, od društvenih mreža do liječničkih ordinacija. Jedni govore o osobnoj odgovornosti, drugi o genetici, treći o utjecaju okoline. Istina, kao i uvijek, leži negdje između.

Kako se definira debljina?

Debljina je kronična bolest kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva. Najuobičajeni način procjene stupnja uhranjenosti je indeks tjelesne mase (ITM), odnosno omjer tjelesne mase (kg) i kvadrata visine (m). Tako bi osoba visoka 170 cm koja teži 68 kg imala ITM 23,5 kg/m2 (68/1,7×1,7=23,52). Za nju bismo rekli kako ima normalnu tjelesnu masu, s obzirom na sljedeće smjernice:

Pothranjenost (ITM <18,49)
Normalna tjelesna masa (ITM 18,5-24,99)
Prekomjerna tjelesna masa (ITM 25-29,99)
Debljina (ITM >30)

Još dva parametra mogu biti od koristi za procjenu uhranjenosti, a to su opseg struka (eng. Waist Circumference, WC) i omjer struka i bokova (eng. Waist-to-Hip Ratio, WHR). Potonja mjera je posebno korisna pri utvrđivanju visceralne debljine, odnosno debljina u području trbuha, koja se pokazala značajnim zdravstvenim rizikom. Povećana tjelesna težina prepoznata je kao rizični faktor za razvoj metaboličkog sindroma i niza kroničnih nezaraznih bolesti, kod djece i kod odraslih.

Debljina kao rizični faktor

Mnogi i dalje misle da je debljina samo stvar izgleda. No, povećana tjelesna masa nosi rizik za niz ozbiljnih bolesti: dijabetes tipa 2, hipertenziju, bolesti srca, određene vrste raka. Dapače, ako se osvrnemo na rizične faktore razvoja kroničnih nezaraznih bolesti, debljina je četvrti po redu rizični faktor. I to odmah nakon visokog krvnog tlaka, nepravilne prehrane i pušenja. Također, debljina je vodeći rizični čimbenik za razvoj invaliditeta. Naime, kada se promotre osobe koje žive s invaliditetom, čak 7 % ukupnih godina života provedenih s invaliditetom uzrokovano je debljinom. Ono što je posebno zabrinjavajuće, činjenica je da i svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Životne navike

Debljina je prije svega uzrokovana životnim navikama. Iako je današnji stil života pretežno sjedilački, zbog brzine protoka informacija nerijetko imamo dojam kako je prebrz. Neke esecijalne životne potrebe, popust sna i hranjenja, nekima lako padnu u drugi plan jer stave prioritet na nešto drugo, što se u tom trenutku čini bitnijim.

Brza hrana

Hrana koja se unosi tijekom dana trebala bi biti kvalitetna i raznovrsna, bogata hranjivim tvarima. No, u gore spomenutom brzom tempu života te često prisutnom stanju stresa, tijelo može tražiti specifične vrste hrane koje su brzi izvori energije. Tako se javlja žudnja za slatkom, masnom ili slanom hranom, što vodi posezanju za brzom hranom, slatkišima i grickalicama. Ta hrana će doista zadovoljiti tu trenutnu potrebu za energijom, no neće doprinijeti niti osjećaju sitosti, niti će tijelu pružiti hranjive tvari koje su mu doista potrebne u tom trenutku.

Dobro su poznati čimbenici koji vode debljanju, kao i djelotvorne metode gubitka tjelesne težine, ali svejedno debljina desetljećima ostaje aktualan javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. Debljina nije samo problem viška kilograma, već kompleksna međuigra niza osobnih i socijalnih faktora. Proces mršavljenja, da bi bio održiv i učinkovit, zahtijeva cjelovitu promjenu životnog stila. To se lakše odvija uz nadzor i pomoć stručnih osoba. Nutricionist Vam može preporučiti prehrambene smjernice u skladu s Vašim potrebama i stilom života. Kineziolog najprikladnije vježbe s obzirom na kondiciju i zdravstveno stanje. Dok psiholog može biti podrška u cijelom procesu promjene navika, ali i prihvaćanja sebe.

Je li zdrava debljina moguća?

Koncept “metabolički zdravog debelog čovjeka” sve je popularniji, ali istraživanja pokazuju da većina osoba s viškom kilograma ipak ima povećan rizik od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti. No, istina je da nije svaka debljina ista – važnije je gdje se mast nakuplja i koliko tijelo može kompenzirati negativne učinke viška kilograma.

Zašto dijeta nije održiva?

Radikalne promjene prehrane rijetko donose dugoročne rezultate jer tijelo ulazi u režim preživljavanja, usporava metabolizam i čeka priliku da opet pohrani energiju. Ključ nije u kratkoročnim rješenjima, nego u održivim promjenama.

SAVJET +

Fokusirajte se na zdravlje, a ne na vagu. Bitno je kako se osjećate i kakvi su vam zdravstveni pokazatelji.

Pravilna prehrana, a ne dijeta! Jedite raznoliku, cjelovitu hranu, izbjegavajte prerađene proizvode.

Krećite se. Ne treba vam skupa teretana i privatni treneri, dovoljno je hodanje, stepenice umjesto lifta, aktivnost u kojoj uživate. Počnite s malim koracima.

San i stres. Nedostatak sna i kronični stres vode hormonalnoj neravnoteži i debljanju – odmor nije luksuz, nego potreba.