Iako je migrena jedna od najčešćih vrsta glavobolja, njezina dijagnoza može biti izazovna. Glavni razlog za to je činjenica da manje od polovice osoba koje pate od migrene potraže liječničku pomoć. Posjet liječniku iznimno je važan, ponajviše radi uvođenja terapije i vraćanja kvalitete života na zadovoljavajuću razinu. U serijalu podcasta o migreni, pod vodstvom moderatorice Anje Antolović, dr. med., spec. obiteljske medicine, dijagnoza migrene tema je o kojoj raspravljaju profesorica Darija Mahović Lakušić, dr. med., spec. neurologije i subspec. cerebrovaskularnih bolesti, te doktorica znanosti Maja Miljanović, klinička psihologinja.

Više informacija o dijagnozi saznajte u epizodi putem sljedećeg linka:

Kako se postavlja dijagnoza migrene?

Detaljna anamneza

Prvi korak u dijagnosticiranju je dolazak liječniku obiteljske medicine koji će vas, ako postoje naznake migrene, uputiti neurologu. Zatim slijedi detaljna anamneza. Liječnik će vas pitati o prirodi i učestalosti glavobolja te pratećim simptomima. Ključna pitanja uključuju:

•  Koliko dugo imate glavobolje?
•  Koliko često se pojavljuju?
•  Kakva je bol (pulsirajuća, tupa, probadajuća)?
• Osjećate li mučninu, povraćanje, osjetljivost na svjetlo ili zvuk?
•  Jeste li primijetili promjene u vidu prije početka glavobolje (tzv. aura)?

Temeljita anamneza pomaže liječniku razlikovati migrenu od drugih tipova glavobolje, poput tenzijskih ili klaster glavobolja. Vrlo je važno detaljno opisati bol, simptome koji prate bol, što prethodi napadu i kako ti simptomi utječu na svakodnevni život.

Klinički pregled

Nakon razgovora, liječnik će provesti osnovni neurološki pregled. Provjerit će reflekse, koordinaciju, snagu mišića i osjetila kako bi isključio druge uzroke glavobolja. Ako rezultati pregleda ne ukazuju na neuobičajene promjene, migrena postaje najvjerojatnija dijagnoza. Brojni neurolozi preporučuju vođenje dnevnika migrene, kako bi se mogli utvrditi potencijalni okidači.

Dodatni testovi

Iako su klinički pregled i anamneza najčešće dovoljni za postavljanje dijagnoze, mogu se preporučiti dodatne pretrage, poput magnetske rezonance (MR) ili kompjutorizirane tomografije (CT), kako bi se isključili ozbiljniji uzroci glavobolja. Ove pretrage nisu rutinske u dijagnosticiranju migrene, ali su nužne u slučaju neuobičajenih simptoma.

 Magnetska rezonanca glave neinvazivna je radiološka metoda prikaza presjeka mozga u kojoj se ne koristi ionizirajuće zračenje. Ovom metodom mogu se dijagnosticirati razne upalne bolesti, tumor mozga, multipla skleroza, oštećenja živaca, poremećaji hipofize, smetnje sluha i slično.

Kriteriji za dijagnozu

Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja (ICHD-3), dijagnoza migrene bez aure postavlja se kada osoba ima najmanje pet epizoda napada koje traju od četiri do 72 sata, a karakterizirane su barem dvjema od sljedećih karakteristika:

• Bol je jednostrana,
• Pulsirajuća priroda boli,
• Umjerena do jaka bol,
•  Bol se pojačava fizičkom aktivnošću.

Osim toga, mora biti prisutan barem jedan od sljedećih simptoma:

• Mučnina i/ili povraćanje,
• Osjetljivost na svjetlo (fotofobija) i zvuk (fonofobija).

Posljedice neliječene migrene

Neliječena migrena može dovesti do različitih fizičkih, emocionalnih i socijalnih posljedica. Ako se često i na svoju ruku koriste lijekovi protiv glavobolje, to može uzrokovati dodatne glavobolje zbog razvoja ovisnosti o lijekovima. Pogoršanje simptoma može dovesti do niza fizički iscrpljujućih posljedica.

Osobi s migrenom može biti teško nositi se sa svakodnevnim aktivnostima, često se javljaju poremećaji spavanja i nakuplja se stres. Također, važno je ne zanemariti utjecaj na mentalno zdravlje – neliječena migrena može povećati rizik od anksioznosti i depresivnih simptoma jer kronična bol narušava emocionalnu stabilnost. Migrena može utjecati i na profesionalni život, uzrokujući gubitak radnih dana te probleme s koncentracijom i učinkovitošću. Zbog čestih napada, osobe se mogu povući iz društvenih aktivnosti.

Istraživanja su pokazala da migrena i mentalni poremećaji imaju međusobni utjecaj. Mentalni poremećaji mogu pogoršati migrene, a migrena može pojačati simptome mentalnih poremećaja, stvarajući začarani krug.

Kada se obratiti liječniku?

Ako imate glavobolje koje traju satima ili danima, ili ako primijetite da glavobolja ometa vaš svakodnevni život, važno je obratiti se liječniku. Rano prepoznavanje i pravilna dijagnoza migrene ključni su za uspješno upravljanje simptomima, što može značajno poboljšati kvalitetu života.