Darivanje krvi

Već u antičkoj Grčkoj razmišljalo se o transfuziji krvi u svrhu spašavanja života. Krv su smatrali sinonimom za sam život te su promatrali cirkulaciju krvi. Već tada su razmatrali razliku između venske i arterijske krvi te dali prve pretpostavke o principima koagulacije.

Trebalo je proći jako puno stoljeća da se moderna medicina upusti u transfuziju krvi. Prvi pokušaji bilježe se u 17. stoljeću. U zapadnom svijetu započinje se s eksperimentalnom transfuzijom krvi, prvo među životinjama a kasnije i među ljudima. Većina tih ljudskih transfuzija u počecima je završavala kobno. Tek u 20. stoljeću znanost je došla do odgovora zašto su te transfuzije bile neuspješne. No, otkrili su se i načini kako te postupke unaprijediti i učiniti uspješnima.

Više o darivanju krvi i transfuziji krvi poslušajte u novom videu našeg dr. Nikole.

Krvne grupe

Otkriveno je kako na površini naših crvenih krvnih stanica (eritrocita) nalaze specifične molekule, koje su potom kategorizirali u tri skupine: A, B i 0 skupinu molekula. Naše tijelo stvara i protutijela, no na skupine molekula koje nisu prisutne u našem tijelu. Primjerice, osobe s krvnom grupom A imaju anti B antitijela, a osobe s B skupinom, anti A protutijela. Zato osoba krvne grupe A ne može davati krv osobi krvne grupe B ili obrnuto. Poseban slučaj su osobe koje imaju i A i B skupinu molekula, odnosno AB krvnu grupu, te osobe koje nemaju te specifične skupine molekula na svojim eritrocitima pa za njih kažemo da su krvna skupina 0.

Rh faktor

Dodatno, osim A i B skupina molekula, postoji i skupina Rh molekula, koje grupiramo u + i – skupinu. Kao i kod AB sustava, i kod Rh skupine molekula se proizvode antitijela na suprotnu skupinu molekula. Tako osobe s Rh- faktorom ne mogu davati ili primiti krv osobe s Rh + faktorom.

Transfuzija krvi

Zapravo, transfuzija krvi odnosi se na transfuziju nekog derivata krvi. Tako se može napraviti koncentrat crvenih krvnih stanica (eritrocita), koncentrat krvnih tjelešaca za zgrušavanje (trombocita) ili nekei od derivata krvne plazme.

Kriteriji za darivanje krvi

Da bi osoba postala darivatelj, mora zadovoljiti određene kriterije. U Hrvatskoj treba ispuniti konkretne uvjete vezane uz:

• dob
• tjelesnu težinu
• krvni tlak
• puls

Zadovoljavanje ovih kriterija osigurava sigurnost i učinkovitost u postupku darivanja krvi.

Dob i težina

Osobe moraju biti starije od 18 godina da bi mogle darivati krv. Gornja dobna granica obično iznosi 65 godina. Minimalna tjelesna težina potrebna za darivanje krvi je 55 kilograma. Ovi kriteriji osmišljeni su kako bi se osiguralo da darivatelj ima dovoljno fizičke spremnosti za sigurno darivanje.

Krvni tlak, puls i hemoglobin

Krvni tlak darivatelja mora biti unutar normalnih granica, što znači da sistolički tlak treba biti između 100 i 180 mmHg, a dijastolički između 60 i 100 mmHg. Puls također mora biti u normalnom rasponu, odnosno između 50 i 100 otkucaja u minuti. Također, hemoglobin kod muškaraca treba iznositi 135 g/L, a kod žena 125 g/L.

Ove mjere opreza nužne su za minimalizaciju rizika za darivatelja i osiguranje kvalitete prikupljene krvi. Pružatelji zdravstvenih usluga provjeravaju ove parametre prije svake donacije.

Ovo je ključno kako bi se osiguralo da su darivatelji zdravi i sposobni za darivanje.

Tko ne smije darivati krv?

Osobe koje boluju od ozbiljnih bolesti srca i krvnih žila, autoimunih bolesti, zloćudnih bolesti,  raznih kroničnih bolesti, zaraznih bolesti, kao i psihičkih i neuroloških bolesti, nisu potencijalni darivatelji krvi.

Također, određena rizična socijalna ponašanja mogu isključiti mogućnost darivanja. Primjeri uključuju:

• Korisnici intravenoznih droga
• Osobe s višestrukim seksualnim partnerima ili partnerima visokog rizika
• Osobe koje su unazad vrijeme boravile u zemljama s visokom učestalosti zaraznih bolesti

Ova pravila stvorena su kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost kako darivatelja, tako i primatelja krvi.

Svi na darivanje krvi!

Darivanje krvi je važno kako bi zalihe krvi u našim transfuzijskim i bolničkim centrima bio dostatan za sve kojima je transfuzija potrebna. Većina zdrave odrasle populacije može biti darivatelj krvi, a stanje zaliha krvi u svakom trenutku možete provjeriti na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu