Mitovi i istine o atopijskom dermatitisu

Mitovi i istine o atopijskom dermatitisu

Mitovi i istine o atopijskom dermatitisu

Većinu kroničnih bolesti prate neka kriva uvjerenja pa tako i atopijski dermatitis. Razgovarali smo s prim. dr. sc. Ružicom Jurakić Tončić, specijalistkinjom dermatovenerologije iz Klinike za dermatovenerologiju KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Poliklinike dr. Tončić. 

Razjasnila je najčešće mitove o atopijskom dermatitisu te ponudila objašnjenja. 

MIT 1: Bolest se javlja samo u dojenačkoj dobi

Atopijski dermatitis najčešće se javlja nakon trećeg mjeseca života.

Istina: Trajanje bolesti je nemoguće prognozirati. Najčešće nestaje nakon treće godine života, no u manjem postotku bolesnika, bolest može  biti prisutna i u odrasloj dobi. Prva pojava bolesti može biti i u odrasloj dobi, no tada je potrebno isključiti ostale dermatološke bolesti.

 

MIT 2: Svaki ekcem je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis nije isto što i alergija. Atopijski dermatitis nastaje kao posljedica upale kožne barijere. Kada koža kao barijera ne funkcionira, tada se javlja upala koja se manifestira kao ekcem. Ekcem je upaljena, ljuskava koža, u dermatologiji ga nazivamo dermatitisom.

Istina: Nije svaki dermatitis atopijski dermatitis. Atopijski dermatitis ima svoja karakteristična obilježja, simptomi se mijenjaju kroz dob, te se razlikuje atopijski dermatitis dojenčeta, djeteta i odrasle dobi.

 

MIT 3: Atopijski dermatitis je isto što i alergija?

Alergija može, ali i ne mora biti udružena s atopijskim dermatitisom. Osobna i obiteljska sklonost alergiji se naziva atopija. Alergija u užem smislu znači da naš organizam neku tvar iz hrane, zraka ili u kontaktu prepoznaje i stvara imunološki odgovor.

Istina: Alergija može biti udružena s atopijskim dermatitisom i to se opaža u  tri četvrtine slučajeva. Oblik atopijskog dermatitisa kod kojeg nalazimo alergiju klasično karakterizira „atopijski marš“. Atopijski marš označava pojavnost svih atopijskih bolesti kroz život, a u svom najklasičnijem obliku označava pojavnost atopijskog dermatitisa u dojenačkoj, astme u dječjoj i alergijskog rinitisa u odrasloj dobi.

 

MIT 4 : Alergološko testiranje predstavlja rješenje problema

Kako je u općoj populaciji uvriježeno mišljenje da atopijski dermatitis nastaje kao posljedica alergije na hranu ili alergen iz zraka, većina bolesnika vjeruje da će alergološkim testiranjem pronaći „krivca“ i time jednostavno riješiti „problem“.

Istina: Atopijski dermatitis nastaje kao upala kožne barijere, a ta upala nastaje kao posljedica oštećene funkcije barijere i posljedične upalne reakcije. Udruženost s alergijom predstavlja značajan čimbenik pogoršanja bolesti, no uklanjanjem alergena na koji je bolesnik alergičan, ne nestaje atopijski dermatitis.

 

MIT 5: Kortikosteroidi su štetni i treba ih izbjegavati

Danas je jedna od najvećih kontroverzi vezana uz korištenje kortikosteroidnih krema u liječenju atopijskog dermatitisa. Većina bolesnika ne želi koristiti kortikosteroide jer ih smatra štetnim.

Istina: Kortikosteroidni preparat  može biti štetan ako se ne koristi u pravoj jačini i u pravoj namjeni. Važno je naučiti adekvatnu jačinu (dozu) i primjenu ovisno o debljini kože i koliko se dugo pojedini pripravak smije koristiti. Kortikosteroidi jesu temelj liječenja upale jer su po svojoj prirodi protuupalni lijekovi. Kada upala postoji, koža kao barijera ne funkcionira, stoga je potrebno izliječiti upalu s ciljem uspostave funkcije kože.

 

MIT 6: „Prirodna“ kozmetika je najbolji izbor 

Izbor kozmetike i njega kože kod atopijskog dermatisa je od iznimne važnosti.

Istina: Treba biti oprezan s izborom pripravaka za njegu  kože. Radi se o bolesti čija je glavna oznaka oštećenost barijere s velikom opasnosti od stvaranja preosjetljivosti na tvari s kojima se susrećemo na dnevnoj bazi. Neke tvari imaju veći alergeni potencijal, pa češće izazivaju alergijske reakcije, a tu se najčešće radi o biljkama i smjesi mirisa. Stoga, „biljna/prirodna“ kozmetika nije najsretniji izbor. Preporučuje se kozmetika namijenjena za osobe s atopijskim dermatitisom koja ne sadrži smjese mirisa i aditive i sadrži pripravke koji pomažu obnovu kožne barijere.

 

MIT 7: Kupanje je štetno

Većina roditelja djece s atopijskim dermatitisom ili bolesnika primjećuje pogoršanje i isušivanje kože nakon kupanja ili tuširanja.

Istina: Kupanje ili tuširanje nije štetno, no potrebno je sve poduzeti kako bi se izbjeglo dodatno isušivanje i pogoršanje bolesti. Sapuni se ne preporučuju, jer lužnatim pH dodatno oštećuju barijeru. Gelovi za tuširanje djeluju isušujuće, osobito u kombinaciji s toplom vodom. Preporučuju se  uljne kupke i korištenje sindeta  ili ulja za tuširanje te izbjegavanje vruće vode. Sindet može biti kruti ili tekući a predstavlja sredstvo za čišćenje kože koji nije sapun ili detergent po svom sastavu.

Uljnu kupku pripravlja se s mlakom vodom i s mjericom pripravka za uljne kupke.

 

MIT 8: Kožu nije potrebno njegovati, jer se „navikne“

Istina: Kožu je potrebno njegovati i to mora postati neizostavnim dijelom svakodnevne rutine. Atopičari imaju „suhu“ kožu, što znači da je potrebno kombinirati pripravke koji koži vraćaju vlažnost i masnoću.

 

MIT 9: Atopijski dermatitis je blaga bolest

Atopijski dermatitis može biti blage, umjerene ili teške kliničke slike.

Istina: Atopijski dermatitis može biti teška bolest koja zahvaća gotovo cijelu površinu kože. Teži oblici bolesti u dojenačkoj dobi obično ne prestaju već traju i u odraslu dob. Obično imaju udruženost i s astmom i alergijskim rinitisom.

 

MIT 10: Atopijski dermatitis se liječi samo s kremama i mastima

Blaži oblik bolesti liječi se primjenom na zahvaćeno područje, kortikosteroidnim kremama i mastima uz kozmetiku namijenjenom za atopijski dermatitis. Pripravci koje primjenjujemo direktno na kožu nazivamo lokalnom ili topičkom terapijom, te mogu biti kreme, masti, losioni i uljne kupke. Od lokalnih pripravaka, osim kortikosteroida, protuupalno djeluju i imunomodulatori, koji se rjeđe propisuju zbog visoke cijene.

Istina: U slučaju pogoršanja bolesti koje nije moguće liječiti  lokalnom terapijom potrebno je uvesti sustavnu terapiju, odnosno terapiju koja djeluje na cijeli organizam. Sustavnu terapiju primjenjujemo u obliku tableta ili injekcija. Od sustavne terapije primjenjujemo kortikosteroidne lijekove, različite oblike fototerapija te imunomodulatorne lijekove (ciklosporin ili metotreksat). Danas u eri bioloških lijekova postoje lijekovi koji djeluju ciljano na upalu. Svjedoci smo velikih promjena u kvaliteti života najtežih bolesnika, jer se pokazalo da biološki lijek ostvaruje djelovanje s manje nuspojava. Sustavni protuupalni lijekovi neselektivno djeluju na cijeli imunološki sustav, a ne samo na kožu.  Prvi registrirani biološki lijek, dupilumab, pokazao je obećavajuće rezultate kod najtežih bolesnika i predstavlja revoluciju u liječenju. Sva nastojanja danas idu u smjeru registracije novih bioloških lijekova kao i na rješavanju zakonskih regulativa, kako bi ovi lijekovi postali dostupni najtežim bolesnicima čija je kvaliteta života ozbiljno narušena.

 

 

Više o atopijskom dermatitisu pogledajte na našoj virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis

Sanofi-aventis Croatia d.o.o. sudjeluje isključivo kao jedan od sponzora projekta „Virtualne ordinacije“, te nema nikakvog utjecaja na formu i sadržaj iznesenih predavanja na ovoj platformi. Svi stavovi izneseni u sadržaju osobni su i stručni stavovi uključenih stručnjaka.

Ovaj članak sponzorira Sanofi Genzyme

PITAJTE NAŠE STRUČNJAKE

Imate pitanje?

U 2020. godini pristiglo nam je 227 Vaših upita. Slušamo Vas!
FAQ

Suradne ustanove

Solmed
Poliklinika Fleur
Poliklinika LabPlus
Ljekarna Marušić