Pristupi liječenju atopijskog dermatitisa

Pristupi liječenju atopijskog dermatitisa

Sanofi: Pristupi liječenju atopijskog dermatitisa

Atopijski dermatitis je kronično stanje, koje se periodički poboljšava, što može potrajati i nekoliko godina, a zatim pogoršava, odnosno rasplamsava. Iako nije izlječiva bolest, moguće je kontrolirati simptome raznim mjerama samopomoći i lijekovima, pojašnjava prof.dr.sc. Ines Brajac, predstojnica Klinike za dermatovenerologiju u KBC Rijeka. 

Prepoznavanje okidača pogoršanja

Bolesnike se upućuje na uklanjanje čimbenika, odnosno okidača koji mogu pogoršati simptome. Tu ubrajamo:

  • Hladno ili suho okruženje
  • Znojenje
  • Emocionalni stres 
  • Promjene temperature okoliša
  • Izloženost određenim kemikalijama ili otopinama za čišćenje, uključujući sapune i deterdžente, parfeme i kozmetiku, vunu ili sintetička vlakna, prašinu, pijesak i cigaretni dim 

Održavanje kože hidratiziranom

Kreme i masti koje vlaže kožu i sprječavaju isušivanje zovu se emolijensi. Preporučuju se guste kreme ili masti (poput vazelina), koje sadrže malo ili nimalo vode. Najučinkovitiji su kada se nanose odmah nakon tuširanja. 

Emolijensi se mogu nanositi dva puta dnevno ili češće ako je potrebno. Za razliku od vrućih i/ili dugih kupki koje isušuju kožu, mlake kupke kraće od 10 minuta mogu hidratizirati i hladiti kožu, privremeno ublažavajući svrbež. Pritom se preporučuje minimalno korištenje sredstava za higijenu bez sapuna, kao i mirisa bez sapuna.

Ublažavanje svrbeža

Oralni antihistaminici, lijekovi koji se primjenjuju primjerice i kod sezonskih alergija, ponekad pomažu ublažiti svrbež. Stariji lijekovi unutar ove skupine može uzrokovati pospanost, što je korisno za ljude koji imaju problema sa spavanjem zbog svrbeža. Noviji antihistaminici također mogu malo ublažiti svrbež, mogu se dobiti i bez recepta i najvažnije - ne uzrokuju pospanost.

Vlažni  oblozi pomažu smiriti kožu, smanjiti svrbež i crvenilo, ali i omekšati neravne dijelove kože te spriječiti ozljede kože zbog grebanja. Navlažena gaza ili pamučni odjevni predmeti mogu se nositi ispod odjeće, a preko zahvaćenog područja kože više dana uz povremeno mijenjanje.

Steroidni (kortikosteroidni) tretmani

Liječnik može prepisati steroidnu (također nazvanu "kortikosteroidnu") kremu ili mast ako je AD blag do umjeren. Primjenjuju se samo na mjestu oboljenja (lokalno), u dozi prilagođenoj bolesniku te na ograničeno vrijeme kako ne bi došlo do štetnih nuspojava na koži. Nanose se na kožu jednom ili dva puta dnevno, s ciljem ublažavanja simptoma i vlaženja kože. Kako se stanje kože poboljšava, može se postepeno prijeći na neutralne kreme koji hidratiziraju. 

Kortikosteroidi za oralnu primjenu (tablete) povremeno se koriste za kratkotrajno liječenje ozbiljnog napada AD. Ne preporučuju se kao dio redovitog liječenja, niti na duže vrijeme zbog mogućih značajnijih nuspojava.

Ostali tretmani kože

Noviji trendovi uključuju korištenje masti na bazi aktivne tvari tzv. Inhibitora kalcinurina. Učinkovite su u kontroli bolesti, iako ne djeluju tako brzo kao lokalni steroidi. Korisni su za primjenu na osjetljivim područjima poput lica i prepona, a mogu se koristiti već kod djece starije od dvije godine. Preporučuje se pažljivo slijediti upute liječnika o tome kako ih koristiti te koliko dugo.

Fototerapija

Fototerapija se odnosi na terapiju ultraljubičastim (UV) svjetlom, koje može učinkovito kontrolirati AD. Međutim, treba biti oprezan budući da preveliko izlaganje UV svjetlu povećava rizik od razvoja raka kože. Stoga se preporučuje samo osobama s težim oblikom AD čiji simptomi ne reagiraju na druge vrste tretmana.

Biološki lijekovi

U posljednje vrijeme dostupni su i biološki lijekovi  poputmonoklonskih protutijela, koji se primjenjuju injekcijom te mogu biti korisni za liječenje srednje teškog i teškog oblika bolesti u odraslih i djece starije od 6 godina. 

Imunosupresivni lijekovi

Lijekovi koji oslabljuju imunološki sustav mogu se preporučiti osobama s teškim AD koji se ne poboljšava drugim tretmanima. Međutim, liječenje ovim lijekovima može uzrokovati ozbiljne nuspojave, uključujući povećani rizik od infekcije. Ne preporučuju se za upotrebu kod novorođenčadi ili male djece.

Za kraj… Može li se atopijski dermatitis spriječiti?

Suvremena znanost još uvijek nije našla način za sprječavanje AD. Bebe koje imaju roditelja, brata ili sestru s ekcemom imaju veći rizik od razvoja bolesti. Njima se preporučuje dobra njega kože, odnosno primjena hidratantnih krema ili masti, posebno u hladnoj ili suhoj Međutim, još uvijek nije posve jasno smanjuje li dobra njega kože kasniji razvoj AD.

 

Više o atopijskom dermatitisu pogledajte na našoj virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis. 

Sanofi-aventis Croatia d.o.o. sudjeluje isključivo kao jedan od sponzora projekta „Virtualne ordinacije“, te nema nikakvog utjecaja na formu i sadržaj iznesenih predavanja na ovoj platformi. Svi stavovi izneseni u sadržaju osobni su i stručni stavovi uključenih stručnjaka.

Ovaj članak sponzorira Sanofi Genzyme

PITAJTE NAŠE STRUČNJAKE

Imate pitanje?

U 2020. godini pristiglo nam je 227 Vaših upita. Slušamo Vas!
FAQ

Suradne ustanove

Solmed
Poliklinika Fleur
Poliklinika LabPlus
Ljekarna Marušić