Siječanj je mjesec podizanja svjesnosti o bolestima štitnjače. Iako vrlo malena, štitnjača je iznimno bitna žlijezda za rad cijelog organizma. Upoznajmo ju!

Što je štitnjača?

Štitnjača je malena žlijezda u prednjem dijelu vrata, u njegovoj donjoj trećini. Građom podsjeća na leptir ili potkovu, a njena dva režnja obavijaju dušnik. Osnovna građevna jedinica štitnjače su folikuli, koji grade tireocite, stanice koje proizvode hormone i koloid. Koloid je pak tekućina koja sadrži tireoglobulin, odnosno bjelančevinu na koju se vežu stanice štitnjače. Osim tireocita, kroz žlijezdu prolaze i živčana vlakna, ako i limfni putevi. Štitnjača je dio sustava žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, što znači da svoje hormone izlučuje u krvotok.

Ima dva režnja, a cijela štitnjača stane na dlan. Naime, svaki režanj u prosjeku je širok oko dva centimetra i dug oko četiri. Zdrava štitnjača stoga ima volumen između 15 i 30 cm2, a teži između 16 i 25 grama.

Kao što je slučaj s drugim žlijezdama s unutarnjim izlučivanjem, štitnjačom upravlja hipofiza. Ako štitnjaču opisujemo kao malenu žlijezdu od velikog značaja, hipofizu možemo opisati kao minijaturnu s ogromnim značajem! Hipofiza je naime žlijezda veličine graška na bazi mozga. Nadzire rad većine žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, tako da proizvodi niz hormona koji reguliraju pojedine žlijezde. Štitnjaču hipofiza nadzire tireotropnim ili tiroidstimulirajućim hormonom (TSH). Odnos između štitnjače i hipofize je sljedeći. Ako hipofiza luči veće količine tireotropnog hormona, šalje se poruka štitnjači da mora izlučivati više svojih hormona zbog njihovog manjka u krvotoku. S druge strane, ako luči manje tireotropnog hormona, poruka je to štitnjači da smanji proizvodnju hormona jer u krvotoku postoji višak hormona štitnjače.

Hormoni štitnjače

Štitnjača izlučuje dva hormona – trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Njihova važnost za normalnu funkciju cijelog organizma je vrlo velika. Sudjeluju u radu dišnog sustava, krvožilnog sustava, mozga, sustava za kretanje. Ne smije se zanemariti ni njihova uloga i povezanost s drugim žlijezdama s unutarnjim izlučivanjem, poput spolnih žlijezda. Reguliraju različite funkcije, poput spavanja i budnosti, probave i metabolizma. Zanimljivo, hormoni štitnjače mogu usporiti metabolizam do 40%, a ubrzati ga i duplo više. Stoga, jedan od čestih simptoma problema sa štitnjačom je promjena tjelesne težine.

Prilikom proizvodnje i lučenja hormona, oko 90% hormona otpada na hormon tiroksin (T4), a tek oko 10% na hormon trijodtironin (T3). U dijagnostici, kontroliraju se ukupne vrijednosti hormona, a mogu se kontrolirati i vrijednosti slobodnih hormona u krvotoku. Dio hormona štitnjače u krvotoku vezan je uz bjelančevine globulin, albumin i transtiretin. Ipak, u najvećoj mjeri hormone prenosi globulin (eng. thyroxine-binding globulin; TBG), vežući oko tri četvrtine hormona štitnjače. Kako vrijednosti ove bjelančevine također mogu varirati pod utjecajem primjerice bolesti bubrega, ali i nekih hormona te lijekova, preporučuje se konzultirati s liječnikom o prikladnim dijagnostičkim parametrima.

Trijodtironin (T3)

Hormon trijodtironin (T3) u većoj mjeri nastaje pretvorbom iz tiroksina (T4). Pretvorba se odvija van štitnjače, u velikoj mjeri unutar jetre. Stoga, u slučajevima snižene koncentracije trijodtironina (T3) u krvi, ne treba samo provjera funkcije štitnjače, već i provjera jetre.

Iako ga štitnjača luči u puno manjoj mjeri, on djeluje čak četiri puta jače u odnosu na tiroksin (T4). Stoga, povišene vrijednosti lako opažamo kroz tipične simptome:

• Ubrzana probava
• Gubitak kilograma
• Ubrzan rad srca, preskakanje srca

Tiroksin (T4)

Kako se uvijek luči u većem omjeru, tiroksin (T4) je jedan od glavnih parametara provjere funkcije štitnjače. Tiroksin štitnjača otpušta po potrebi, po direktnoj uputi hipofize i njenog tireotropnog hormona (TSH). Promijenjene koncentracije ovog hormona ne signaliziraju samo probleme sa štitnjačom, već mogu biti simptom nekih drugih tjelesnih stanja, ali i poremećaja u pretvorbi i proizvodnji trijodtironina (T3).

Bolesti štitnjače

Bolesti štitnjače vrlo su česte. Razlikujemo funkcionalne poremećaje, autoimune poremećaje i strukturalne poremećaje.

Hipotireoza

Hipotireoza je stanje slabije funkcije štitnjače, a prepoznaje se nižim vrijednostima hormona štitnjače (T3, T4) i povišenim vrijednostima tireotropnog hormona (TSH). Najčešći uzrok hipotireoze je Hashimotov tireoiditis, autoimuna bolest  koja vodi dugotrajnoj destrukciji tkiva štitnjače. Vremenom ona počinje razvijati fibrozno ili ožiljkasto tkivo i limfocite na mjestu zdravih stanica štitnjače. Hashimoto prepoznajemo po prisutnim antitijelima na tireoglobulin (anti-Tg) i tireoidnu peroksidazu (anto-TPO).

Razvoj hipotireoze može doći i uslijed nekih drugih autoimunih bolesti ili upalnih procesa štitnjače, tijekom trudnoće ili uzimanja neke terapije. Važno je napomenuti kako je i starenje rizični faktor za razvoj hipotireoze, a oko 10% žena starijih od 50 godina ima ovo stanje.

Hipertireoza

Hipertireozna je stanje pojačanog rada štitnjače, koje karakteriziraju povišene vrijednosti hormona štitnjače (T3, T4) i snižene vrijednosti tireotropnog hormona (TSH). I u ovom slučaju, autoimuna bolest je najčešći uzročnik, točnije Gravesova bolest. U hipotireozi često se primjećuje povećan volumen štitnjače, uz prisutna antitijela na tireoglobulin (anti-Tg) i tireoidnu peroksidazu (anto-TPO). Ponekad je ovo stanje praćeno upalnim procesima, čvorovima na štitnjači i drugim strukturalnim promjenama.

Mogu li i muškarci oboljeti ?

Iako su poremećaji rada štitnjače i do pet puta češći kod žena, posljednjih godina zahvaćaju i muškarce. Današnji stil života je užurban, a poremećaji štitnjače potpadaju pod tzv. menadžerske simptome ili simptome izgaranja na radnom mjestu. Tu ubrajamo ubrzan puls, preskakanje srca, bolove u prsima, leđima ili glavobolje, promjene u navikama hranjenja i spavanja, promjene u probavi. To sve znaju pratiti i kognitivne promjene, poput zabrinutosti, anksioznosti, iritabilnosti, promjena raspoloženja, depresije. Svi navedeni simptomi, mogu biti povezani i s radom štitnjače.

Specijalist endokrinologije dr. sc. Ivan Kruljac, dr.med. iz Poliklinike Solmed za nas pojašnjava kako se bolesti štitnjače manifestiraju kod muškaraca, a ovdje provjerite zašto današnje muškarce često muče i snižene vrijednosti testosterona.

“Tipični simptomi bolesti štitnjače kod muškaraca su problemi s libidom i erektilnom disfunkcijom.” – ističe dr. Kruljac.

Povezanost štitnjače i spolnih žlijezda je snažna. Kako kod žena, tako i kod muškaraca, poremećaji u radu štitnjače uzrokuju probleme reproduktivnog zdravlja. Hipertireoza može voditi manjem broju spermija, njihovoj slaboj pokretljivosti i promjenama spermatogeneze. Dobra vijest je kako se pravilnom terapijom i regulacijom stanja, sve može vrlo dobro kontrolirati. S druge strane, hipotireoza vodi smanjenoj kvaliteti sperme, promjenom morfologije i smanjenom pokretljivošću spermija. Uz to, češće je prisutan smanjen libido, odnosno smanjena seksualna želja. Uravnoteženjem hormona štitnjače (eutireoza) i ovi simptomi se ublažavaju.

Pregledavajte štitnjaču redovito

Stručnjaci ipak naglašavaju kako se posljednjih godina sve češće javljaju netipični poremećaji rada štitnjače te kako je svakom bolesniku važno pristupiti individualno. Hormone štitnjače bi bilo dobro provjeriti jednom godišnje, pogotovo ako u obitelji postoje slučajevi bolesti štitnjače. Rutinska obrada bi obuhvaćala provjeru tireotropnog hormona (TSH).

O poremećajima štitnjače valja govoriti cijele godine, ne samo u siječnju. Stoga pozivamo sve čitatelje, da jednom godišnje naprave sljedeće pretrage:

• Vrijednosti tireotropnog hormona (TSH) u krvi
• Vrijednosti hormona štitnjače (tiroksin, T4; trijodtironin, T3) u krvi
• Ultrazvuk štitnjače

Ove pretrage oduzet će nekoliko sati, ali će dati vrijednu sliku zdravlja štitnjače i na vrijeme upozoriti na eventualne promjene. Rano otkrivanje jamči lakši put liječenja i bolju prognozu u konačnici!