Koliko puta dnevno čujete da je netko pod stresom?
Stres je prirodna reakcija organizma na nesrazmjer između potreba koje okolina nameće i osjećaja vlastite kompetentnosti. Kao takav je iznimno bitan i koristan. Energija se dovodi u sve dijelove tijela, a metabolizam ubrzava, što bi nam trebalo povećati vjerojatnost uspjeha u izazovnoj situaciji. Ljudski rod je prije nekoliko tisuća godina stres doživljavao tek s vremena na vrijeme, i to u situacijama kada je stres podrazumijevao nesrazmjer između zahtjeva situacije i tjelesnih kapaciteta osobe. Danas se doživljava i nekoliko puta u danu, prvenstveno zbog osjećaja nesrazmjera između zahtjeva situacije i mentalnih kapaciteta.
No, mehanizam stresa u tijelu je ostao jednak, pa se ta oluja tjelesnih i mentalnih senzacija proživljava bez pomicanja s mjesta. Suviška energije se ne oslobađamo tjelesnom aktivnošću, već se ona nakuplja u organizmu. Dugotrajna izloženost stresnim reakcijama manifesira se tjelesnom i mentalnom iscrpljenošću, što može voditi pojavi povremenih psihosomatskih simptoma (burn in faza), odnosno razvoju psihosomatskih zdravstvenih stanja (burn out faza).
Kako se nositi s osjećajem preplavljenosti stresom?
Najučinkovitije rješenje je odmak od stresne situacije, no to nije uvijek jednostavno učiniti. Ipak, postoje neke navike koje doprinose boljem suočavanju sa stresnom situacijom.
- Kvalitetan san. San možemo nazvati kvalitetnim ako traje šest do osam sati, ako za uspavljivanje nije potrebno više od pola sata, a tijekom noći nema više od jednog noćnog buđenja.
- Raznovrsna prehrana. Raznolikost pri pripremi te umjerenost pri serviranju glavni su postulati zdrave prehrane. Uz njih nema potrebe za izbacivanjem bilo koje skupine namirnica.
- Tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost visokog intenziteta doprinosi oslobađanju viška energije u organizmu (trčanje, brzo hodanje, druge aerobne aktivnosti), a ona nižeg intenziteta doprinosi boljem raspoloženju.
- Podrška. Nije uvijek lako potražiti pomoć, no podrška bliskih osoba, ali i stručnjaka vrlo je važna u situacijama preplavljenosti stresom. Traženje pomoći nije znak slabost, već zrelosti.
- Mentalno zdravlje. Svakodnevne aktivnosti imaju onoliko smisla koliko im svatko od nas dodijeli. Osvještavanje 'malih stvari' te prakticiranje zahvalnosti na kraju dana stavljaju fokus na ono što imamo, a ne na ono što nam se čini da nedostaje, na ono što mislimo da 'moramo' ili 'trebamo'.
