Stres je prirodna reakcija organizma na nesrazmjer između potreba koje okolina nameće i osjećaja vlastite kompetentnosti. Kao takav je iznimno bitan i koristan. Energija se dovodi u sve dijelove tijela, a metabolizam ubrzava, što bi nam trebalo povećati vjerojatnost uspjeha u izazovnoj situaciji. Ljudski rod je prije nekoliko tisuća godina stres doživljavao tek s vremena na vrijeme, i to u situacijama kada je stres podrazumijevao nesrazmjer između zahtjeva situacije i tjelesnih kapaciteta osobe. Danas se doživljava i nekoliko puta u danu, prvenstveno zbog osjećaja nesrazmjera između zahtjeva situacije i mentalnih kapaciteta.
No, mehanizam stresa u tijelu je ostao jednak, pa se ta oluja tjelesnih i mentalnih senzacija proživljava bez pomicanja s mjesta. Suviška energije se ne oslobađamo tjelesnom aktivnošću, već se ona nakuplja u organizmu. Dugotrajna izloženost stresnim reakcijama manifesira se tjelesnom i mentalnom iscrpljenošću, što može voditi pojavi povremenih psihosomatskih simptoma (burn in faza), odnosno razvoju psihosomatskih zdravstvenih stanja (burn out faza).
Kako se nositi s osjećajem preplavljenosti stresom?
Najučinkovitije rješenje je odmak od stresne situacije, no to nije uvijek jednostavno učiniti. Ipak, postoje neke navike koje doprinose boljem suočavanju sa stresnom situacijom.
Kvalitetan san. San možemo nazvati kvalitetnim ako traje šest do osam sati, ako za uspavljivanje nije potrebno više od pola sata, a tijekom noći nema više od jednog noćnog buđenja.
Raznovrsna prehrana. Raznolikost pri pripremi te umjerenost pri serviranju glavni su postulati zdrave prehrane. Uz njih nema potrebe za izbacivanjem bilo koje skupine namirnica.
Tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost visokog intenziteta doprinosi oslobađanju viška energije u organizmu (trčanje, brzo hodanje, druge aerobne aktivnosti), a ona nižeg intenziteta doprinosi boljem raspoloženju.
Podrška. Nije uvijek lako potražiti pomoć, no podrška bliskih osoba, ali i stručnjaka vrlo je važna u situacijama preplavljenosti stresom. Traženje pomoći nije znak slabost, već zrelosti.
Mentalno zdravlje. Svakodnevne aktivnosti imaju onoliko smisla koliko im svatko od nas dodijeli. Osvještavanje ‘malih stvari’ te prakticiranje zahvalnosti na kraju dana stavljaju fokus na ono što imamo, a ne na ono što nam se čini da nedostaje, na ono što mislimo da ‘moramo’ ili ‘trebamo’.
