S dolaskom proljeća, mnogima od nas veselje zbog toplijeg vremena brzo pokvari – kihanje, svrbež očiju, curenje nosa i osjećaj umora. Ako vam se to događa iz godine u godinu, vrlo je moguće da je u pitanju alergija. No što to točno znači i zašto se događa?

Alergija nastaje kada naš imunološki sustav – koji nas inače štiti od bolesti – pretjera u svom poslu. Naime, kod osoba koje imaju alergije, tijelo pogrešno prepozna neke bezopasne tvari iz okoliša kao opasnost. I tada reagira – često burno. Te tvari koje potiču reakciju nazivaju se alergeni. Najčešći su pelud (posebno u proljeće), kućna prašina, dlake kućnih ljubimaca, plijesan i grinje.

Na primjer, grinje su mikroskopska bića koja žive u posteljini, zavjesama i tepisima – vole topla i vlažna mjesta. Pelud pak doslovno leti zrakom tijekom cvatnje biljaka, što znači da smo joj u proljeće izloženi gotovo stalno. I ne treba vam mačka da biste imali alergiju na mačke – dovoljno je da boravite u prostoru u kojem je boravila neka mačka, jer se njihovi alergeni lako prenose.

Kako prepoznati da imate alergiju?

Simptomi mogu biti različiti, ali najčešće uključuju:

• Kihanje i začepljen nos

• Curenje nosa i svrbež

• Crvene, suzne i svrbeće oči

• Kašalj, promuklost ili osjećaj “škakljanja” u grlu

• Glavobolja, umor i podočnjaci

• Kožni osipi, ekcemi ili crvenilo

• U nekim slučajevima – i probavne smetnje poput proljeva ili povraćanja

Ako simptomi traju dulje vrijeme i ponavljaju se svake godine u isto vrijeme, velika je vjerojatnost da je riječ o sezonskoj alergiji, najčešće tzv. peludnoj hunjavici. Procjenjuje se da oko 10% ljudi ima ovu vrstu alergije.

Zašto neki ljudi razviju alergije, a drugi ne?

Veliku ulogu igra genetika. Ako jedan od roditelja ima alergiju, postoji otprilike 25% šanse da će je imati i dijete. Ako oba roditelja imaju alergije, ta šansa skače na čak 75-80%.

No osim genetike, tu su i uvjeti u kojima odrastamo. Jedna od teorija kaže da djeca koja žive u „prečistim“ sredinama, bez dovoljno kontakta s prirodom i životinjama, češće razvijaju alergije. Imunološki sustav na neki način „nema što raditi“, pa počinje napadati bezopasne stvari. Druga teorija govori o modernoj prehrani, punoj konzervansa i siromašnoj zdravim mastima – i ona bi mogla imati veze s porastom alergija.

Kako se alergije dijagnosticiraju?

Ako sumnjate na alergiju, nemojte pogađati. Posjetite liječnika. On vas može uputiti na testiranje kako bi se točno utvrdilo što vam smeta. Najčešće metode su:

• Kožni testovi – na podlakticu se stavljaju kapi raznih alergena i lagano se probode koža. Ako nastane crvenilo ili oteklina, znači da ste alergični na tu tvar.

• Krvni testovi – određuje se količina posebnih protutijela (IgE) koja rastu u alergijskim reakcijama.

• Provokacijski testovi – rijetko se rade jer uključuju izravno unošenje alergena u tijelo pod nadzorom liječnika, što može biti rizično.

• Spirometrija – posebno kod osoba koje imaju probleme s disanjem, koristi se za mjerenje funkcije pluća.

Može li se alergija izliječiti?

Nažalost, alergije se ne mogu „izliječiti“ u klasičnom smislu. Ali dobra je vijest da se simptomi mogu jako dobro kontrolirati.

Najčešći lijekovi su:

• Antihistaminici – smanjuju simptome poput kihanja, svrbeža i curenja nosa. Novije generacije ovih lijekova ne izazivaju pospanost i uzimaju se jednom dnevno.

• Kortikosteroidi u spreju – koriste se za nos i vrlo su učinkoviti kod peludne hunjavice, ali ih treba početi uzimati prije nego što simptomi krenu.

• Inhalacijski lijekovi – za osobe koje imaju i alergijsku astmu.

• Fiziološka otopina – jednostavno ispiranje nosa slanom vodom može pomoći da se očisti sluznica od alergena.

Za dugoročnu pomoć, postoji i specifična imunoterapija (poznata i kao hiposenzibilizacija). To je postupak u kojem se pacijent postepeno navikava na alergen kroz male doze, koje se daju injekcijama ili kapima pod jezik. Potrebno je vrijeme (nekoliko godina), ali kod mnogih ljudi ovaj pristup jako smanji simptome ili ih u potpunosti ukloni.

Kako si još možete pomoći kod alergija?

Osim lijekova, postoje i jednostavni savjeti koji mogu olakšati svakodnevicu:

• Pratite peludnu prognozu i izbjegavajte izlazak kad je koncentracija peludi visoka.

• Tuširajte se i presvucite kad dođete izvana.

• Držite prozore zatvorenima tijekom dana, a prozračujte uvečer ili nakon kiše.

• Koristite usisavače s HEPA filtrima i redovito perite posteljinu.

Alergije mogu biti naporne, ali uz dobru dijagnozu i pravilan pristup, simptomi se mogu svesti na minimum – a proljeće opet može postati godišnje doba u kojem uživate. Više o tome u videu govori dr. Nikola: