Ljeto je doba godine koje mnogi s nestrpljenjem iščekuju, jer donosi sunčano vrijeme, tople plaže i bezbrižne dane na otvorenom. No dok uživamo u blagodatima sunčanih zraka, važno je biti svjestan opasnosti koje ono nosi sa sobom. Jedna od tih opasnosti, koju često zanemarujemo, jest sunčanica – podmukla i potencijalno ozbiljna posljedica izlaganja kože suncu. Prije nego u detalje objasnimo što sunčanica jest i koji su simptomi, potrebno je shvatiti kako sunčeve zrake djeluju na tijelo izvana.

UVA i UVB zrake

Kada se koža izlaže sunčevoj svjetlosti, UVB zrake prodiru do površinskog sloja kože i uzrokuju zadebljanje. U epidermisu se nalaze melanociti, stanice koje proizvode tamni pigment melanin, između ostalih funkcija. Kada melanociti apsorbiraju UV zrake tijekom izlaganja suncu, koža potamni. Na taj način, tijelo stvara svojevrsni “štit” koji pruža prirodnu zaštitu od budućeg izlaganja sunčevoj svjetlosti. Tamnjenje kože ukazuje da je već došlo do određene štete. Prolongirano izlaganje štetnom sunčevom zračenju može uzrokovati opekline, odumiranje stanica površinskog sloja koje se počinju ljuštiti, te aktiviranje upalnog odgovora. To rezultira crvenilom, osjetljivošću na dodir i osjećajem pečenja.

UVA zrake također oštećuju kožu, ali na drugačiji način. Za razliku od UVB zraka, UVA zrake prodiru do dubljih slojeva kože gdje oštećuju kolagen i smanjuju elastičnost kože. To dovodi do pojave plitkih i dubokih bora, grublje kože, hiperpigmentacije i promjene izgleda kože. Jednostavno rečeno, i UVA i UVB zrake ubrzavaju proces starenja kože. Najozbiljnije posljedice pretjeranog izlaganja štetnim UV zrakama su razvoj kožnih prekanceroznih promjena i malignih tumora.

Posljedice pretjeranog izlaganja suncu

Toplinski udar i iscrpljenost

Zato se suncu ljeti treba izlagati u jutarnjim i predvečenjim satima, uz optimalnu fotozaštitu. Iako sve puno govori o optimalnoj zaštiti o sunca, ne možemo predvidjeti baš sve. Visoke temperature zraka i ljetna bezbrižnost, može voditi zaboravljanju redovite konzumacije tekućine ili se pak ne sklonimo na vrijeme u hlad, što može rezultirati toplinskim grčevima, osjećaju isrpljenosti, toplinskom iscrpljenošću te sunčanici.

Kada je temperatura okoline visoka, tijelo počinje znojiti kako bi se rashladilo. Međutim, tijekom znojenja, tijelo gubi tekućinu i elektrolite. Posljedično se mogu javiti toplinski grčevi ili toplinska iscrpljenost. Simptomi obično uključuju:

• Grčeve u mišićima
• Mučninu
• Povraćanje
• Osjećaj slabosti
• Razdražljivost
• Ubrzan puls i disanje

Također, može doći do nevjestice. Iako su ova stanja neugodna, obično ne zahtjevaju liječničku pomoć. Ako primijetite spomenute simptome prilikom izlaganja visokim temperaturama, važno je skloniti se s sunca u hladovinu i piti veće količine tekućine kako biste nadoknadili gubitak. Najbolje je piti običnu hladnu vodu, a ako je gubitak tekućine i elektrolita izražen, možete konzumirati slanu vodu ili izotonične napitke. Od pomoći može biti i tuširanje mlakom vodom, kao i lagana masaža zahvaćenih mišića, kod toplinskih grčeva. U nekim slučajevima, osjećaj iscrpljenosti može potrajati nekoliko dana, no dugoročnih posljedica na organizam nema.

Sunčanica

Pored toplinskog udara i iscrpljenosti, često je javlja i sunčanica. Ona nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i  kada je osoba bez pokrivala glave izložena jakom suncu. U slučaju pojave sunčanice, dolazi do širenja krvnih žila oko mozga i pregrijavanja samog moždanog tkiva. No, sunčanica se može manifestirati ozbiljnijim poremećajima svijesti.

Dr. Nikola pojašnjava kako je sunčanica ozbiljno zdravstveno stanje te opisuje korake koje je nužno napraviti kada se ona javi:

Koji su simptomi sunčanice?

Sunčanica je životno ugrožavajuće stanje u kojem tjelesni sustav za regulaciju temperature i topline zakaže pod utjecajem nepovoljnih okolišnih uvjeta. Kako možemo znati je li prekomjerno izlaganje suncu rezultiralo sunčanicom? Najčešće se javljaju sljedeći simptomi:

• Glavobolja: Obično se javlja zbog dehidracije i povećane tjelesne temperature.
• Mučnina i nagon za povraćanjem: Ovi simptomi nastaju zbog oštećenja želuca i probavnog sustava uslijed toplinskog stresa.
• Malaksalost i umor: Osoba sa sunčanicom vjerojatno će se osjećati umorno, slabo i iscrpljeno.
• Vrtoglavica i nesvjestica: Ove simptome uzrokuje poremećaj u radu krvnih žila i smanjena opskrba kisikom.
• Razdražljivost: Promjena raspoloženja također je jedan od simptoma sunčanice.
• Ubrzan puls i ubrzano disanje: Navedeni simptomi su odgovor tijela na povećanu tjelesnu temperaturu i pokušaj hlađenja organizma.
• Toplinski grčevi: Nastaju kao rezultat neravnoteže elektrolita i dehidracije.
• Povišena tjelesna temperatura: Jedan od ključnih simptoma sunčanice.

Kako se liječi sunčanica?

Nakon izlaganja sunčevom udaru, često se javljaju simptomi kao što su glavobolja, osjetljivost na zvukove i svjetlost, šum u ušima i razdražljivost. Osoba koja je pogođena trebala bi se odmoriti u prostoriji koja je zamračena i prohladna, s minimalnim vanjskim nadražajima. Dakle, prvi i najvažniji korak je rashladiti tijelo, ali ne prenaglo. Ni u kojem slučaju nemojte skočiti u hladno more ili rijeku. Sklonite se u prirodni hlad ili u zamračenu prostoriju i započnite s polaganim hlađenjem tijela. Pripremite mlaku kupku ili hladne obloge, koje je potrebno povremeno mijenjati. Ne treba zaboraviti i na hidrataciju. Osoba treba piti hladne napitke, a pića koja utječu na tlak i krvotok – izbjegavati. Navedeno se posebno odnosi na kavu i alkohol. Također, nužno je kontrolirati tjelesnu temperaturu i pratiti snižavanje.

U slučaju da se jave teži simptomi, poput visoke tjelesne temperature, zbunjenosti ili nesvjestice, preporučujemo da se javite u najbližu liječničku ordinaciju.

Prevencija

Kako bi izbjegli pojavu sunčanice, valja se držati određeno smjernica fotoprotektivnog ponašanja:

• Nosite šešir ili kapu: Šešir ili kapa sa širokim obodom može vam pružiti dobru zaštitu od sunca jer smanjuje izravni kontakt sunčevih zraka s licem, vratom i ušima.
• Koristite kremu sa SPF-om: Odaberite kremu sa zaštitnim faktorom (SPF) od najmanje 30 i nanesite je 15-30 minuta prije izlaganja suncu. Redovito ju nanosite svaka 2 sata ili nakon plivanja i znojenja.
• Nosite zaštitne naočale: Osim što su modni dodatak, kvalitetne sunčane naočale s UV zaštitom mogu zaštititi vaše oči od štetnih sunčevih zraka.
• Budite u hladovini: Nastojte boraviti u hladovini koliko god je to moguće, posebno u razdoblju najjačeg sunca (od 10 do 16 sati).
• Nosite laganu, svijetlu odjeću: Odabir svijetle odjeće od tkanine poput pamuka ili lanena je izvrstan izbor! Takva odjeća apsorbira manje sunčeve energije nego tamne boje.
• Pijte dovoljno tekućine: Dehidracija je čest problem tijekom sunčanih dana. Redovito pijte vodu ili napitke s elektrolitima kako biste održali hidraciju tijela. Izbjegavajte alkohol i kofein jer mogu pogoršati dehidraciju.
• Planirajte aktivnosti izvan najtoplijeg dijela dana: Ako je moguće, pokušajte planirati vanjske aktivnosti u jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima kada su temperature nešto niže.